HomeSamoaSAVALI 2: ASO 19 IANUARI 2022 / E tāua le malamalama i...

SAVALI 2: ASO 19 IANUARI 2022 / E tāua le malamalama i fa’asalalauga mai le Vaaitau

Share this:

Tusia: Tusiga Taofiga

Ta’ita’ifono o le Komiti o le N.E.O.C. ia Agafili Tomaimanō Shem Leo

O le sa’o ma le moni o le fa’amalamalamaina ma le fa’auigaina o fa’asalalauga mai le Ofisa o le Vaaitau, o se itu tāua lea e tatau ona vaai toto’a i ai tusitala ma le au fa’asalalau.

O le tele o tusitusiga ma fa’amatalaga sesē e fe’avea’i i luga o upega tafa’ilagi fa’atatau i fa’amatalaga sa’o o lo’o tu’uina mai e le Ofisa o le Vaaitau, o se popolega lea i le Ofisa o Fa’alavelave Tutupu Fa’afuase’i ma Fa’alavelave Matuiā (N.E.O.C.) ina ne’i faitau ‘ese’ese ai le atunu’u.

O le ala lea o le toe fa’amanino atili e le Ta’ita’ifono o le Komiti o le N.E.O.C. ia Agafili Tomaimanō Shem Leo o le ‘ese’esega o fa’asalalauga e tu’uina mai ma uiga moni o ia fa’asalalauga e ala i ‘upu fa’aaogā e pei ona aumai e le Ofisa o le Vaaitau.

I le po o le Aso To’ana’i ua mavae, na tele nisi ua fa’apopoleina ona o ni fa’asalalauga ma tusitusiga sa tusia e nisi o tusitala i le atunu’u, ma ‘ese’ese ai le fa’aaogāina o ‘upu ma atili faitau ‘ese’ese ai ma le uiga tonu sa tu’uina mai e le Ofisa o le Vaaitau.

O le itu sa tele ina faitau ‘ese’ese ai nisi o tusitala, o le sesē o le taimi e fa’aaogā ai le lapata’iga ma le fautuaga.

O iinā sa popole ai nisi, peita’i ua toe fa’amalamalama atili e Agafili le tāua o le usitā’ia o fa’asilasilaga ma le uiga moni ua ‘upu e tu’uina atu ai auā le nonofo tapenapena o le atunu’u atoa mai fa’alavelave e ono tutupu fa’afuase’i.

Saunoa Agafili, afai ae tupu se fa’alavelave fa’alenatura, o le itu muamua e silasila i ai le Ofisa o le Vaaitau, po’o le a le ituā’iga fa’asalalauga e tu’uina mai mo le atunu’u fua i le tulaga o lo’o i ai lea fa’alavelave fa’anatura e tusa ai ma latou fa’amaumauga.

O le vaega muamua o le Fautuaga, o lona uiga ia nofo fa’atalitali i se isi fa’amatalaga mai le Ofisa o le Vaaitau po’o le a le isi gaioiga e fai pe afai e mana’omia.

O le vaega lua o le Nofo Sauniuni o lona uiga ia fai gaioiga, o lona uiga o se galu tsunami e ono alia’e mai ai ni galu malolosi e ono lamatia ai le soifua o i latou o lo’o nonofo latalata ane sami po’o le matāfaga fo’i, o lona uiga ia amata ona taumamao mai nofoaga tu lata i le sami fa’atasi ai ma le aga’i ‘ese ma matāfaga.

O le vaega tolu o le Latapa’iga, o lona uiga, ua tatau ona fai loa gaioiga ma ua tatau ai ona mata’itu lelei le saogālēmū o tagata uma, e ao ai ona aga’i vave ‘ese loa ma nofoaga tu lalata i le sami a ia aga’i loa i nofoaga mauāluluga ina ne’i ma’imau se soifua i ni galu malolosi po’o le lolovaia ma se tsunami o le a tula’i mai.

Fa’atasi ai ma le vaega fa, ua tupu le fa’alavelave ma ua matuā fa’amalosia ai tulaga uma e tatau oa fai mo le saogālēmū o tagata uma.

Fa’ailoa e le Ta’ita’ifono o le N.E.O.C. o le measili ona tāua, o le ola matimati ma le ola magafagafa o nai o tatou tagata, ina ia mautinoa, ia ‘aua ‘aua ne’i tupu mai se fa’afitauli tatou te lē mana’omia ona o le fa’atamala, auā o lea o lo’o fa’aauau pea fa’asalalauga e fa’amatala auiliili ai vaega ta’itasi o puipuiga nei.

Sa fa’ailoa fo’i e le Komesina o Tineimu ia Tanuvasa Petone Mauga, o lo’o fa’aauau pea i le taimi nei polokalame masani a le Mālō e saga fa’amalamalama ai i le atunu’u puipuiga ‘ese’ese mo lo tatou ola pe a o’o ina tula’i mai ni fa’alavelave fa’alenatura e pei o le mafui’e ma se tsunami.

O le fa’amanatu a Agafili, o le sa’o ma moni o tusitusiga ma fa’asalalauga, e atili manino ma malamalama ai tagata ae taofiofi ai fo’i le nofo popole o nai o tatou tagata e ono tupu ai ni gaioiga e lē mana’omia.

Share this:

Source

Stay Connected
255FansLike
473FollowersFollow
Must Read
Related News