HomeSamoaLAUGA AUTU MO LE TATALAINA POLOKALAME FESOASOANI MO LE ATINA’EINA O FA’ATOAGA...

LAUGA AUTU MO LE TATALAINA POLOKALAME FESOASOANI MO LE ATINA’EINA O FA’ATOAGA MO ATUNU’U O LE PASEFIKA; AFIOGA LAAULIALEMALIETOA LEUATEA POLATAIVAO FOSI SCHMIDT

Share this:

MINISITA O FA’ATOAGA MA FAIGAFAIVA ; Aso 10 Tesema 2021, Lava Hotel.

Lau Susuga i le ta’ita’i o le Sauniga, Lau Susuga Roseti Imo

Afioga i Minisita o le Kapeneta

Le Komesina o Ausetalia i Samoa nei, Lau Afioga Emily Luck

Sui mamalu o le Malo Aufa’atasi

Aemaise o le mamalu o le au vala’aulia o lenei aso

I le ava ma le fa’aaloalo, oute tula’i atu ai, e tu’uina le fa’amatalaga autu, e tusa o le auga ma le fa’amoemoe o lenei aso. O le asō o le a tatalaina ma fa’alauiloa aloaia ai se tasi Poloketi fou a le Matagaluega o Fa’atoaga ma Faigafaiva. O lenei Poloketi e auala mai i famanuiaga mai le ‘Polokalame Fesoasoani mo le atina’eina o fa’atoaga mo atunu’u o le Pasefika’ (Pacific Island Rural and Agriculture Stimulus Facility Project) poo le PIRAS pe a fa’apu’upu’uina.

Ua tatou molimauina i lenei vaitau le a’afia o tamaoiga o atunu’u uma o le Pasefika e aofia ai ma Samoa ona o le fa’ama’i o le Koviti 19. O le Vaega Maoti o tagata tafafao maimoa mai fafo o lo’o pito sili ona a’afia i nei a’afiaga. Ma ua lau silafia uma le telē o le alagatupe maua a Samoa, sa maua mai turisi aemaise o aiga ma uo asiasi mai atunu’u mamao. Ae talu ai a’afiaga o le fa’ama’i o le Koviti 19, ua a’afia atu mai ma le tele o pisinisi sa faamoemoe i tagata tafafao mai fafo. Ma e faitau afe fo’i le to’atele o i latou sa faigaluega i faletalimalo ma pisinisi mo tagata tafafao mai fafo, ua lē toe maua a latou galuega ona o le tulaga o lo’o taofia ai faigamalaga mo tagata tafafao mai i Samoa nei.

O nisi a’afiaga tūgā o lo’o mafatia ai le tamaoaiga o Samoa ona o le Koviti 19, e aofia ai fa’aletonu i le auina mai o oloa mai atunu’u mamao, taofia o faigamalaga fa’avāomalō, ma ua tu’uitiitia ai ma avanoa e auina atu ai a tatou oloa i atunu’u mamao (exports). E talitonu le Malo a fa’aauau ai pea fa’afitauli nei, o le a telē le fa’aletonu i a tatou atina’e tau fa’atoaga aemaise o le mau taumafa pea o Samoa, ma e ono o’o atu ai i isi tulaga e sili atu ona ogaoga e pei o vaega nei;

• O le a a’afia oloa e auina atu i atunu’u mamao e fa’aaogaina ai va’alele ona e faamoemoe nei fefa’atauaiga i faigamalaga fa’avāomalō o lo’o taofia nei;

• O le a lē toe iai ni tagata tafafao maimoa mai fafo sa faamoemoe iai le tele o maketi mo a tatou oloa o lo’o gaosia i Samoa nei;

• Ua amata ona lē mautonu le auina mai o taumafa mai atunu’u mamao, ona ua lē toe tutusa faigamalaga a va’a la’u oloa e pei ona masani ai;

• Ua si’itia le tau e auina mai ai oloa mai atunu’u mamao mo Samoa nei;

• M ua va’aia fo’i le si’itia o le tau o fatu la’au ma meafaigaluega mo’omia mo le fa’atinoina o galuega tau fa’atoaga ma faigafaiva, ma o le a a’afia ai fua o fa’aeleeleaga ma tupe maua a Samoa mai nei atina’e.

Talu ai a’afiaga nei, e talitonu lo tatou Malo, o le taimi taua lenei e toe galueaina ai lau eleele o Samoa, aua o atina’e tau fa’atoaga o le ivi tū lea o la tatou tamaoaiga ua iai nei. O le aoga lea o le tele o fa’alauiloa o lo’o iai nei, ina ūna’ia o tatou tagata i le taua o le totoina ma le gaosia o a tatou taumafa i totonu lava o Samoa. O lea faiga o le a fesoasoani tele lea e fa’amautinoa o le a mau taumafa pea Samoa, aemaise ia tata’i ese mai ai mafaufau o a tatou tagata mai le fa’amoemoe i taumafa tu’uapa ma meaai e auina mai fafo.

O se avanoa lelei lenei mo Samoa e toe timata ai le ‘upega ma tō mānatu ini auala talafeagai e tali atu ai i a’afiaga ua iai nei lo tatou tamāoaiga. Aua o le mea mautinoa, o le a umi se taimi o le a feagai ai le lalolagi atoa ma a’afiaga o le Koviti 19. E taua ai lo tatou galulue fa’atasi ma a tatou pa’aga fa’avāomalo o lo’o fesoasoani mai pea e fa’amalosia le fa’aleleia o a tatou fa’atoaga i auala ua mautinoa le saogalemu mo Samoa ma ona tagata. O le Polokalame Fesoasoani lenei o le PIRAS pei ona mua’i fa’ailoa atu, ua talafeagai lelei ma le lenei vaitau o lo’o tatou iai. O le a fesoasoani tele lenei Poloketi e lē gata i auala o puipuiga o Samoa mai le fa’ama’i, ae ia maua mai ai ni metotia fou tau fa’atoaga e mautinoa le fa’alagolago iai o le toe fuata’ina o lo tatou tamāoaiga i ona tulaga aoao tetele.

E avea ai lenei laolao e momoli atu ai le fa’afetai tele i le ‘Fa’alapotopotoga Fa’avāomalō e Fa’atupeina Atina’e tau Fa’atoaga’ (International Fund for Agricultural Development IFAD), faapea le Mālō o Ausetalia e ala i lenei faigā pā’aga ua ala mai lenei polokalame fesoasoani mo Samoa.

E talitonu se manatu, so’o se fa’afitauli lava e alia’e mai, e ao lava ona ave le fa’amuamua i tagata e pitosili ona mā’ale’ale lo latou tulaga o lo’o iai. O le ala lea ua iai le fuafuaga o le a ave le fa’amuamua a lenei Poloketi i Tinā ma Tupulaga Talavou o lo’o alala ma pāpā a’ao i nu’u mao tua. O se tasi fo’i lea o manulauti o lenei Poloketi, ina ia mautinoa o le a fa’amanuiaina i latou nei.

E fa’amoemoe le fa’atinoga o lenei Polokalame i le lagolagosua a o tatou Fa’alapotopotoga Tumaoti, Asosi a le aufaifa’atoaga ma le au tautai, o le Fa’alapotopotoga o Su’esuega Fa’asaianisi a Samoa (SROS) faapea pa’aga uma a le Vaega Ma’oti o Fa’atoaga ma Faigafaiva. O i latou nei o le a galulue fa’atasi ina ia mautinoa le tu’uina atu o le fesoasoani talafeagai ma ia ausia fa’anauanautaiga uma o le Polokalame e pei o vaega nei;

• Fa’amatu’uina atu fatu la’au ma mea totō, fa’apea meafaigaluega mo le atina’eina o fa’atoaga, lafumanu ma faigāfaiva ina ia si’itia ai oloa gaosi mai nei atina’e;

• Fa’atinoina ni a’oa’oga talafeagai i auala eseese e gaosia ai isi ituaiga oloa mai fua o fa’aeleeleaga;

• Fa’atūina ma fausia ni fale fa’apitoa mo le fa’afaileleina o la’au totō aemaise o ni fa’atoaga e fa’atinoina ai fa’ata’ita’iga ma a’oa’oga mo lenei polokalame;

• Unaia le fa’aaogaina o auala eseese fa’atekonalosi, e pei o le fa’aogaina o telefoni e fa’asoa ai fa’amatalaga tau i maketi fa’apea fa’alauiloa ma lapataiga mo faifa’atoaga i Vaega taua uma e ao ona o latou silafai.

O se tasi vaega taua o le Poloketi lenei, o le a mafai ai ona aoina fa’amaumauga ma fa’amatalaga mautū, ma o lea vaega o le fa’atinoina lea e le Ofisa Tūtotonu a le IFAD mo le Pasefika i Fiti. O nei fa’amaumauga ma fa’amatalaga taua o le a mafai lea ona fa’aaogaina e Samoa e fua iai tulaga o ana galuega fa’atino ma atina’e mo le lumana’i.

E fa’ai’u se fa’amatalaga e faapea, o le ma’atulimanu o lenei Polokalame Fesoasoani o le fa’amalosia atili lea o le fa’aauauina o le galulue fa’apa’aga i ona tulaga eseese. E amata atu lava i le fa’apa’aga ma o tatou tagata i Nu’u ma Afioaga, o le galulue fa’apa’aga a o tatou tagata ma pisinisi tumaoti, o le galulue fa’apa’aga ma Vaega Ma’oti esese a le Malo ma fa’alapotopotoga tūma’oti, aemaise lava o le galulue fa’apā’aga a lo tatou Malo ma ana pa’aga fa’avāomalo o lo’o fesoasoani mai pea i le atina’eina o Samoa.

A outou Afioga i fa’auluuluga mai Vaega Eseese o Mālō Aufa’atasi fa’apea a tatou pa’aga fa’avaomalo, ma le mamalu o le au valaaulia o lenei aso. Oute fiafia tele e fa’ailoa atu, ua tatala aloaia nei le ‘Polokalame Fesoasoani mo le atina’eina o fa’atoaga mo atunu’u o le Pasefika’ (Pacific Island Rural and Agriculture Stimulus Facility Project) poo le PIRAS i lona fa’apu’upu’uina.

E talitonu o le a malosi le lagolagosua mai a tatou pa’aga uma aemaise o le Paia ma le Mamalu o le au faifa’atoaga ma le au tautai ua aofia i lenei aso ina ia mautioa le sologa lelei o le fa’atinoga o lenei Polokalame Fesoasoani, ma le sili o nei taumafaiga uma, ina ia mautinoa le si’itia ai o le tamaoaiga o Samoa mo nei ma aso a sau.

Soifua ma ia manuia!

Share this:

Source

Stay Connected
255FansLike
473FollowersFollow
Must Read
Related News